hrvatski jezikClear Cookie - decide language by browser settings

Strategy for sustainable truffle industry in the County of Istra

Zgrablić, Željko; Brenko, Anton; Matočec, Neven; Kušan, Ivana; Fornažar, Ana; Čulinović, Josip; Prekalj, Graciano (2014) Strategy for sustainable truffle industry in the County of Istra. Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, Pazin, -. ISBN 978-953-8009-05-1

[img]
Preview
PDF - Published Version
Download (4MB) | Preview

Abstract

Tartufi žive u prirodnom simbiontskom odnosu (mikoriza) sa šumskim drvećem i grmljem u većini šumskih ekosustava. Stvaraju podzemna i teško dostupna plodišta intenzivnog mirisa koja su vrlo tražena i skupa. Često ih se naziva kulinarskim dijamantom, a veliki bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco) na europskom tržištu dostiže cijenu i do 5.000 €/kg (Bennucci i sur. 2012) no na lokalnim je tržištima cijena puno niža. U Hrvatskoj je najduža tradicija i najintenzivnije iskorištavanje tartufa prisutno u Istri iako tartufa ima i u drugim dijelovima države. Gospodarenje tartufima u Istri još je uvijek nedovoljno organizirano, a prisutan je i problem održivog gospodarenja zbog promjena ekoloških uvjeta, intenzivnog i neorganiziranog sakupljanja, te smanjenja vitalnosti stabala (Tikvić i sur. 2013). Najvažnije komercijalne vrste tartufa u Istri su veliki bijeli tartuf (T. magnatum), rani tartuf (T. borchii Vittad.), crni tartuf (T. melanosporum Vittad.), ljetni tartuf (T. aestivum Vittad.), tamni ljetni tartuf (T. aestivum Vittad. var. uncinatum (Chatin) I.R. Hall., P.K. Buchanan, Y. Wang & Cole) te zimski tartuf (T. brumale Vittad.). Industrija tartufa danas ima velik značaj na globalnoj razini gdje su tartufi prepoznati kao iznimno važan proizvod. Njihovim sakupljanjem i prodajom ostvaruje se izravna ekonomska korist, a vezana sekundarna industrija važan je čimbenik turističke i gastronomske promocije pojedinih područja. Francuska, Italija i Španjolska danas prednjače u proizvodnji i konzumaciji tartufa, a slijedom toga, tartufarstvo se raširilo diljem Europe, ali i na ostale kontinente. Tartufarstvo u Istri organizacijski još nije zaživjelo tako da ne postoji uređeno tržište ni organizirani otkup. Velik je broj nelegalnih sakupljača i preprodavača, a cjelokupnom nepovoljnom stanju doprinosi i neadekvatna zakonska regulativa. Briga oko očuvanja i održivog korištenja ovog resursa nije se vodila od samih početaka tartufarske industrije u Istri iako se cjelokupna produkcija svodi na vađenje iz prirodnih nalazišta. Do danas nije uveden upisnik tartufarskih pasa niti oni prolaze organizirani proces dresure i certificiranja, iako bez kvalitetnog psa traženje i pronalazak tartufa nisu mogući. Sve navedeno uzrokuje iscrpljivanje staništa, zbog čega se ukazuje potreba za uspostavom održivog gospodarenja staništima tartufa. Područje Istre iznimno je pogodno za prirodnu proizvodnju tartufa, a najintenzivnije aktivnosti vezane uz tartufarstvo odvijaju se u centralnom i sjevernom dijelu Istre. To je područje građeno od nepropusnih lapora, gline i pješčenjaka (flišna podloga), razvedeno brojnim riječnim dolinama i brežuljcima, obiluje vodom i vegetacijom, umjereno tople vlažne klime s toplim ljetima i pravilno raspoređenim oborinama. Zbog opadanja proizvodnosti prirodnih staništa tartufa i porasta potražnje na svjetskim tržištima započela je kampanja intenzivnog podizanja plantaža s inokuliranim sadnicama s tartufima. Na području Istre prisutan je velik broj zapuštenih poljoprivrednih i šumskih površina pogodnih za podizanje plantaža tartufa. Podizanje plantaža moguće je uz korištenje biljnih simbionata koji se prirodno pojavljuju na području Istre, a kombiniranjem tartufa s lijeskom može se postići dvostruka korist proizvodnje lješnjaka i tartufa. Na plantažama se uglavnom proizvode crne vrste tartufa, od kojih je najčešća vrsta T. melanosporum. Tehnologija plantažne proizvodnje velikog bijelog tartufa još nije u potpunosti poznata pa ostaje do danas na više ili manje neuspješnim pokusima. Četiri temeljna cilja, tj. razvojna pravca na kojima se temelji 'Strategija održivog tartufarstva u istarskoj županiji' za razdoblje od 2014.-2020. su: 1) očuvanje i povećanje proizvodnosti prirodnih staništa tartufa, 2) osnivanje plantaža tartufa, 3) jačanje i regulacija tržišta tartufa u Istri te 4) održivi ruralni razvoj. Do 2020. godine Strategija će poticati regulaciju i jačanje tržišta tartufa, organiziranje i udruživanje tartufara i ostalih sudionika tartufarske industrije, provedbu znanstvenih istraživanja koja će doprinijeti kvalitetnijem gospodarenju tartufima i unapređenju zakonske regulative, početak organiziranog gospodarenja šumama sa svrhom povećanja proizvodnje tartufa, osnivanje trajnih nasada s inokuliranim sadnicama s tartufima, te doprinijeti zapošljavanju osnivanjem novih tvrtki u sektoru tartufarstva.

Item Type: Book
Uncontrolled Keywords: truffles; commercial species; ecology; sustainable management; trufficulture
Subjects: BIOTECHNICAL SCIENCES > Agronomy
BIOTECHNICAL SCIENCES > Agronomy > Ecology and Environmental Protection
BIOTECHNICAL SCIENCES > Biotechnology
BIOTECHNICAL SCIENCES > Biotechnology > Biology
Divisions: Division for Marine and Enviromental Research
Projects:
Project titleProject leaderProject codeProject type
Ekološko modeliranje za održivo upravljanje resursima[25590] Tarzan Legović098-0982934-2719MZOS
Depositing User: Ivana Kušan
Date Deposited: 24 Jun 2015 14:25
Last Modified: 24 Jun 2015 14:29
URI: http://fulir.irb.hr/id/eprint/1994

Actions (login required)

View Item View Item

Nema podataka za dohvacanje citata

Downloads

Downloads per month over past year