vol. 48 (1999) 5, str. 199-202

KNJIŽNICE U HRVATSKOJ NA WEB-U

Ivana Pažur, dipl. bibliotekar
Institut Ruđer Bošković, Knjižnica, Zagreb, Hrvatska
ipazur@rudjer.irb.hr

Prisutnost i predstavljanje knjižnica na web-u u svijetu više nije nikakva novost, već je to postala očekivana i uobičajena praksa koja svjedoči o informatičkoj osvještenosti i razvijenosti knjižničarstva.

Budući da kao knjižničarka knjižnice Instituta "Ruđer Bošković" uređujem, između ostalih, i web stranicu "Knjižnice u Hrvatskoj na web-u", (http://nippur.irb.hr/hrv/crolibs.html ) stekla sam uvid o njihovom predstavljanju na web-u, te bih u ovom radu dala prikaz raširenosti i razini predstavljanja hrvatskih knjižnica na web-u s kratkim osvrtom na knjižnice vezane za područje kemije. Nije mi namjera razmatrati raznovrsne razloge koji utječu na pojavljivanje knjižnica na web-u već samo sistematizirati i ocjeniti sadašnju situaciju.

U prikazu hrvatskih knjižnica na web-u istaknula bih tri aspekta:

1. vrsta knjižnica koje se pojavljuju na web-u;
2. sadržaj knjižničnih web stranica;
3. vizualno oblikovanje stranica.

1. Vrsta knjižnica na web-u

U dosadašnjem evidentiranju knjižnica na web-u stigla sam, pretraživanjem CROSS (Croatia Search Service) pretražnika i Popisa hrvatskih WWW poslužitelja, do brojke od ukupno 71 knjižnice.

Radi bolje preglednosti i bržeg snalaženja, knjižnice sam grupirala prema UNESCO-voj kategorizaciji knjižnica, u šest kategorija, a unutar svake kategorije knjižnice su poredane abecednim redoslijedom.

Razlikujemo slijedeće kategorije knjižnica:

1. Nacionalne knjižnice
2. Sveučilišne knjižnice
3. Općeznanstvene knjižnice
4. Narodne knjižnice
5. Školske knjižnice
6. Specijalne knjižnice

Unutar ove kategorizacije posebno sam odvojila fakultetske i sveučilišne knjižnice, pošto takva podjela više odgovara situaciji u Hrvatskoj. Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, koja ima dvojnu ulogu, svrstala sam zajedno s ostalim sveučilišnim knjižnicama, budući da većinu njenih korisnika čine studenti i ostali članovi akademske zajednice.

U posebnu grupu izdvojila sam Sustav znanstvenih informacija Republike Hrvatske (podsustavi Prirodoslovlje, Biomedicina i Tehnika) koji objedinjuju rad knjižnica srodnih znanstvenih područja u cilju stvaranja virtualnih knižnica koje sve podake o svojim fondovima i druge relevantne informacije nude preko mreže.

Već na prvi pogled može se uočiti da su fakultetske i specijalne knjižnice najzastupljenije na web-u (vidi tablicu 1), dok su najmanje zastupljene općeznanstvene i školske knjižnice.

Tablica 1: Broj knjižnica na web-u s obzirom na tip knjižnice

* U posljednoj koloni navedeni su neslužbeni podaci o broju knjižnica u Hrvatskoj iz 1996. g, dobiveni od BDI službe Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prema njihovoj kategorizaciji fakultetske i sveučilišne knjižnice objedinjene su u grupu visokoškolskih knjižnica. U ukupnom broju knjižnica izostavljene su spomeničke knjižnice kojih ima oko 150. Pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj ima preko 2 tisuće knjižnica, a budući da je u tijeku prikupljanje podataka o knjižnicama koje su radile tijekom 1998.g., službene podatke o broju knjižnica možemo očekivati najkasnije 2000.g.

Ovakva slika ponešto je iskrivljena u odnosu na stvarnu situaciju iz koje je vidljivo da su općeznanstvene knjižnice u Hrvatskoj malobrojne, no to se ne može reći za mnogobrojne školske knjižnice od kojih su, prema dostupnim podacima, na Web-u tek dvije. Ista situacija je i s mnogobrojnim narodnim knjižnicama kojih na Web-u ima tek sedam.

Stvarni broj fakultetskih i specijalnih knjižnica također je daleko je veći, te bi u skladu s tim i njihova zastupljenost na Web-u trebala biti daleko veća od sadašnje.

Od fakultetskih knjižnica prednjače knjižnice prirodoslovnih (14) i tehničkih fakulteta (12), dok knjižnice društvenih fakulteta ponešto zaostaju (8). U grupi specijalnih knjižnica, broj društvenih knjižnica (10) nadmašuje broj prirodoslovnih (9) i tehničkih (3), prvenstveno zahvaljujući projektu Muzejsko-dokumentacijskog centra orijentiranom na predstavljanje muzeja na Web-u, a ujedno su predstavljene i muzejske knjižnice.

2. Sadržaj knjižničnih web stranica

S obzirom na brojku od 71 knjižnice, mogli bismo biti zadovoljni takvom situacijom, s obzirom da su se hrvatske knjižnice počele pojavljivati na Web-u otprilike od druge polovice 90-tih godina. (knjižnica IRB-a od proljeća 1994. g.), no ako pogledamo sadržajnu razinu njihovog predstavljanja situacija je vrlo šarolika.

Različiti tipovi knjižnica imat će, s obzirom na svoj program djelovanja i vrstu korisnika kojima su namijenjene, naglasak na različitu vrstu informacija koje žele pružiti korisnicima. Međutim, unatoč tim razlikama, suvremene knjižnice kao službe koje selektiraju, prikupljaju organiziraju i osiguravaju pristup raznovrsnim izvorima informacija, najveću pažnju trebale bi posvetiti online katalozima u službi posrednika između knjižničnog fonda i najšireg kruga korisnika.

Predstavljanje fonda svakako je ono što korisnika najviše zanima. Sadašnje stanje ukazuje da od ukupnog broja knjižnica na Web-u, Online Public Access Catalog (OPAC), ima tek 26 knjižnica (od čega je 16 knjižnica iz SZI-Prirodoslovlje), dok 21 knjižnica nudi barem popis časopisa i/ili knjiga. Ako usporedimo informativnost Web stranica s vrstom knjižnice, ponovno se može uočiti da fakultetske i specijalne knjižnice pružaju najiscrpnije i najraznolikije informacije, a prednjače knjižnice uključene u Sustave znanstvenih informacija RH, osobito knjižnice iz podsustava Prirodoslovlje.

Predstavljanje ostalih knjižnica na Web-u većinom se svodi na kućnu stranicu s općim informacijama kao što su adresa, broj telefona i telefaksa, elektronička pošta, radno vrijeme itd. (npr. Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku, Sveučilišna knjižnica Pula, Pravni fakultet u Osijeku, Knjižnica katedre za skandinavske jezike i književnost, Knjižnica Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, Pomorski fakultet u Dubrovniku itd .)

U ovoj grupi neke knjižnice ipak nude i dodatne informacije o svojim uslugama, zbirkama, povijesti knjižnice i sl. obavijesti. (npr. knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, HAZU, muzejske knjižnice itd.)

Sadržaj web stranica svakako bi trebao biti preveden na engleski jezik, budući da se on nametnuo kao glavni jezik u mrežnoj komunikaciji. Osnovna filozofija weba nije samo brz protok informacija već i globalna dostupnost ponuđenih sadržaja, stoga će prevođenje web stranica na engleski jezik osigurati izlaz iz Intraneta na Internet, odnosno iz lokalnog u globalni virtualni prostor. Ostajanje u lokalnom virtualnom prostoru gotovo da je jednako nepostojanju, stoga je začuđujuće da jedna ustanova kao što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nema svoje stranice prevedene barem na engleski jezik. To je, međutim, nedostatak i mnogih drugih knjižnica.

Sadržaj web stranica trebalo bi redovito ažurirati što, nažalost, knjižničari rijetko rade; o čemu nam svjedoče stari datumi na dnu stranica; a time stranice gube na aktualnosti pa i na smislu svog postojanja.

3. Vizualno oblikovanje stranica

Pružanje relevantnih informacija primarna je zadaća knjižničnih Web stranica, no uz pružanje informacija one su i sredstvo vizualne komunikacije s korisnikom, stoga njihovo vizualno oblikovanje također mora privući korisnika. Može se reći da u sveprisutnom trendu predstavljanja raznih ustanova, poduzeća, institucija itd., web stranice imaju, uz informativnu, i propagandnu ulogu.

Dobre Web stranice moraju zainteresirati korisnika, pozivati ga da im se uvijek ponovno vraća, te pobuditi njegovu želju za odlaskom u knjižnicu. Korisnike će svakako prvenstveno zanimati informacije ponuđene na web-u, no dobar vizualan dojam stranica također ima osobito važnu ulogu u interakciji knjižnica - potencijalni korisnik. U skladu s programom i namjenom knjižnice, stranice treba oblikovati da privuku korisnike određenog profila, što uvelike ovisi i o tipu knjižnice. Kad je to određeno, sadržaj stranica treba organizirati i sistematizirati u preglednu i lako čitljivu cjelinu. Dobar raspored objekata i teksta jako su bitni za vizualan dojam stranica. Decentno i nenametljivo vizualno oblikovanje stranica s dosta bjeline i dobrom organizacijom informacijskih izvora, ostavlja dojam preglednosti, lakoće i prozračnosti, te omogućava brzo snalaženje i lako čitanje. Stranice trebaju tvoriti vizualno zaokruženu cjelinu obznanjujući prepoznatljiv vizualan identitet knjižnice. U tom smislu dobar primjer predstavljaju stranice knjižnica uključenih u podsustav Prirodoslovlje, (http://prirodo.irb.hr), stranice knjžnice Instituta Ruđer Bošković (http://nippur.irb.hr/), knjižnica Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (http://www.fesb.hr/fesb/bib/bibli.htm), Sveučilišna knjižnica Rijeka (http://www.multilink.hr/svkri/), te Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović", Varaždin. (http://www.foi.hr/~grknjiz/)

Slika 1: Kućna stranica sveučilišne knjižnice u Rijeci

Kućna stranica Fakulteta elektrotehnike i računarstva (http://www.fer.hr/hr/toc6/toc1.html) originalno je vizualno rješenje, no nisu ponuđene ni najosnovnije informacije o knjižnici.

Slika 2: Kućna stranica knjižnice Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Nasuprot dobrom oblikovanju web stranica još se uvijek dobar dio stranica sastoji od jedne ili dvije stranice s nanizanim tekstovima bez margina i paragrafa što otežava čitanje, zamara čitatelja i odbija njegovu pažnju.( npr. Ekonomski fakultetet u Osijeku, Gradska biblioteka Rijeka, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci, Institut društvenih znanosti, Središnja medicinska knjižnica i dr.)

Kada više web stranica predstavlja knjižnicu, čest nedostatak je vizualna neujednačenost, odnosno stilsko nejedinstvo stranica što pruža dojam rascjepkanosti i nedosljednosti cjeline. (npr. Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Središnja medicinska knjižnica)

Vizualno oblikovanje većine hrvatskih knjižničnih web stranica još je daleko od toga da možemo govoriti o njihovom prepoznatljivom vizualnom identitetu.

Slika 3: obavijesti za korisnike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

U skladu s prije iznesenim, kratko ću se osvrnuti se na hrvatske knjižnice na web-u vezane za područje kemije. Prve su, kao knjižnice najuže vezane za kemiju, Centralna kemijska biblioteka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (http://prirodo.irb.hr/hrv/pmfk) i knjižnica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. (http://prirodo.irb.hr.hrv.fkit).

Slika 4. Kućna stranica Centralne kemijske biblioteke

Osim ove dvije knjižnice može se reći da na web-u ima dosta knjižnica vezanih, više ili manje, za kemiju. Tu je svakako knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja osim iscrpnih informacija o vlastitim fondovima vezanim uz područje kemije, nudi i cijelu web stranicu posvećenu isključivo kemiji (http://nippur.irb.hr/subj/hrv/chemistry.html), zatim INA-INDOK služba, knjižnice Prehrambeno-biotehnoloških fakulteta u Zagrebu i Osijeku, knjižnica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilišne knjižnice u Rijeci i Splitu, a to područje dotiču još poneke fakultetske i specijalne, a donekle i narodne knjižnice.

Centralna kemijska biblioteka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i knjižnica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, fakultetske su knjižnice, uključene u SZI-RH, podsustav Prirodoslovlje, stoga imaju identičnu organizaciju informacijskih izvora na kućnoj stranici i identično vizualno oblikovanje web stranica. Obje knjižnice nude OPAC knjiga i periodike, te doktorskih, magistarskih i diplomskih radova. Na kućnoj stranici ispod fotografije knjižnice, informacijski izvori pregledno su razvrstani u tri grupe:

1. informacije o knjižnici
2. novosti iz knjižnice
3. katalozi

Slika 5. Rasposred informacijski izvora na kućnoj stranici Fakulteta

kemijskog inženjerstva i tehnologije

Informacije o knjižnici pružaju osnovne informacije kao što su adresa, radno vrijeme, osoblje, fond, djelatnost, referentne zbirke, informacijske usluge, oprema itd.

Drugu grupu koja bi trebala ponuditi najnovije informacije, i koja će svakako zanimati stalne posjetitelje stranica, obje knjižnice ne održavaju. Knjižnica FKIT-a ima potpuno praznu stranicu, dok Centralna kemijska knjižnica nudi zastarjele informacije iz devetog mjeseca 1998. godine.

Grupa katalozi razrađena je u četiri podgrupe:

1. katalozi knjižnice
2. informacije
3. centralni katalozi knjižnica
4. online časopisi i baze podataka

Moguće je pretraživanje online kataloga matičnih knjižnica, kao i centralnog kataloga projekta Prirodoslovlje. Grupa informacije nudi hiperveze (linkove) na slijedeće stranice: važniji svjetski izdavači, izabrali smo za vas iz novijih časopisa, zanimljivi članci na internetu, relevantni izvori informacija na internetu, MOST, referentna literatura na internetu i usenet. To su uglavnom hiperveze na stare stranice knjižnice Instituta Ruđer Bošković, koje bi svakako trebalo ažurirati, što zbog novih sadržaja, što zbog vizualne i stilske neujednačenosti starih i novih stranica. Vizualno oblikovanje stranica, s obzirom na prije izneseno, ubraja ih među kvalitetno oblikovane i vizualno prepoznatljive stranice knjižnica uključenih u SZI RH, podsustav Prirodoslovlje.

Završavajući ovaj prikaz, istakla bih da je prezentacija hrvatskih knjižnica za web-u još uvijek u začetku, no očito je da je svijest o važnosti ovog medija za predstavljanje knjižnica, njihovih usluga i osobito dostupnosti njihovog fonda vrlo širokom krugu stalnih i potencijalnih korisnika, svakim danom sve razvijenija. Knjižnice moraju sudjelovati u općem trendu svekolikog predstavljanja različitih institucija, ustanova i djelatnosti na Web-u, tim više što je diseminacija informacija njihova primarna zadaća, a upotrebom Interneta svakako će postati dio cjelokupne svjetske informacijske mreže. Web je suvremeni medij u stalnoj ekspanziji, a njegovo ignoriranje od strane knjižnica, može biti samo odraz nepoznavanja i neshvaćanja suvremenih resursa informacija, njihovog protoka i razmjene.

Literatura:

1. Stojanovski, J. Knjižnice i World Wide Web // Međunarodno savjetovanje "Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću", Varaždin, 4.-7.XI.1998., str. 211-225.
2. Kraš, Marijan. Europske narodne knjižnice na internetu // Međunarodno savjetovanje "Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću", Varaždin, 4.-7.XI.1998., str. 198-204.
3. Novosel, Branislav. Izrada web stranica. PC Chip, 44 (1999), 1-16.